Zoroastrijanska Kaaba i nagađanja o njezinoj upotrebi
Zoroastrijanska Kaaba i nagađanja o njezinoj upotrebi
Povijesno mjesto Naghse Rostam nalazi se na putu od Shiraza do Isfahana. Na ovom području prikupljeno je nekoliko povijesnih djela između 1200. godine prije Krista i sredine 7. stoljeća nove ere. Zoroastrijska Kaaba jedno je od tih djela, koje je vrlo važno uz grobnicu ahemenidskih kraljeva i elamske petroglife. Ova je građevina nastala tijekom razdoblja Ahemenida. Iako nema podataka o nazivu ovog mjesta u to vrijeme, ono se u sasanidskom periodu zvalo "Ben Khanak". Naziv kojim se danas zove je nov i primjenjuje se na njega od 14. stoljeća nove ere.
Zoroastrijska arhitektura Kaabe
Na 46 metara planine od bijelog vapnenca napravljena je četvrtasta kamena građevina s nekoliko stepenica. Kamenje je doneseno s planine Sivand i postavljeno jedno na drugo bez upotrebe žbuke. Uključujući stepenice, ova zgrada visoka je 14,12 metara, svaka stranica njezine baze ima 7,3 metra, a njen jedini ulaz visok je 1,75 cm i širok 87 cm. U ovoj glavi su dvostruka vrata, koja su bila vrlo teška. Mjesta gornje i donje potpetice uklesana su u kamen i dobro su prepoznatljiva. Stubište s 30 stepenica povezuje luku s njezinom komorom. Sa svake strane zgrade nalaze se četiri slijepa prozora. Kako zgrada ne bi bila previše jednolična, u njoj su napravili raznovrsnost na dva načina: praveći dvosjekle niše od jednog ili dva sivo crna kamena i kopajući male pravokutne jame u gornjem i srednjem dijelu zidova. Proporcije građevine, veličine, linije i vanjski izgled Zoroastrijske Kabe učinili su je jedinstvenom.
Čemu je služila zoroastrijska Kaaba?
Postoje različita mišljenja o korištenju zoroastrijske Kabe i ovo pitanje je uvijek bilo predmet kontroverzi. Ono što je uzrok ovih nesuglasica je postojanje slične građevine u Pasargadu, čiju bi namjenu vjerojatno trebalo poistovjetiti sa zoroastrijskom Kaabom. Prema nekim arheolozima, zoroastrijska Kaaba je grobnica, ali drugi je smatraju ognjištem koje se koristilo za vjerske rituale i ceremonije. Druga skupina stručnjaka ovu zgradu smatra mjestom vjerskih dokumenata i Aveste. Četvrta teorija smatra da je to Anahitino svetište i smatra da se kip božice čuvao u Zoroasterovom hramu.
Zoroastrijski natpisi na Kabi
Tri natpisa na sjevernom, južnom i istočnom zidu mogu se prepoznati na tri jezika Sasanid Pahlavi, Parthian Pahlavi i grčki. Ovi su natpisi napisani u sasanidskom razdoblju, a jedan pripada Shapuru I. (vladao od 240. do 270. godine), a drugi Mobad Kartiru. Mobad Kartir bio je zoroastrijski klerik visokog ranga koji je živio u trećem stoljeću nove ere i razumio je sedam sasanidskih careva (od Ardeshira Babkana do Narsea). Smatra se vrlo važnim u promicanju položaja Mazdasenai tradicije.
Šapurski natpis
U svom natpisu Shapur se prvi put predstavio i spomenuo regije kojima je vladao. Zatim je spomenuo ratove između Irana i Rima. Poraz i smrt Gordijana III i opis njegove bitke s Rimljanima ostale su stvari opisane u ovom natpisu. Među zanimljivim slučajevima spomenutim u Shapurovom natpisu je zarobljavanje rimskog Cezara od strane samog Shapura. Na kraju, Shapour spominje izgradnju mnogih hramova vatre i poziva sve na dobrotvorne svrhe. Shapurov natpis vrlo je važan s povijesnog gledišta i smatra se jednim od izvora iz prve ruke o sasanidskoj povijesti. Ovaj natpis spominje opseg iranskih granica u to vrijeme.
Cartierov natpis
Ovaj natpis je napisan u 19 redaka i nalazi se ispod Shapurovog natpisa. Natpis je napisan za vrijeme vladavine Bahrama II., oko 280. godine. vraća U ovom natpisu on se predstavlja i spominje svoje položaje u razdoblju prethodnih kraljeva. Spominje se i njegova borba s drugim religijama te ljudi koji su se odmetnuli od zoroastrizma. Osnivanje hramova vatre i dodjeljivanje zadužbina za njih te reformiranje devijantnih štovatelja druge su stvari koje je Cartier spomenuo u svom natpisu.
Natpis Kartir nastavlja se spominjanjem država koje je zauzeo Iran za vrijeme Shapura I. i na kraju završava molitvom.
Zoroastrian Kaaba National Register
Ovo povijesno djelo registrirano je 1931. godine (1310.) pod brojem 21 na popisu nacionalnih djela Irana.
Име | Zoroastrijanska Kaaba i nagađanja o njezinoj upotrebi |
Иран | |
Покрајина | Fars |
Град | Marvdasht |
Регистрација |
Прилагодите величину слова:
Прилагодите размак између речи:
Прилагодите проред:
Промени тип миша: