- .Diplomatski bazar 2025
- Promocija prevoda knjige Riznica tajni
- Posjeta učenika IX razreda Internacionalne škole
- Projekcija dokumentarnog filma- Sarajevski Divan: putovanje jednog rukopisa
- Promocija knjige Rječnik farsizama u bosanskom jeziku
- Posjeta učenica i učenika iz produženog boravka OŠ Hamdija Kreševljaković
Najnoviji događaji
Najnoviji događaji
Predstavljamo Iran
Upoznajte Iran
Art
Art
Tasian
Shirin, a young woman from a wealthy family, is studying literature and humanities at university. She collaborates with the Institute for the Intellectual Development of Children and Young Adults as a book cover designer and illustrator. Her mother is not in the picture , but her father, is deeply devoted to her. On the other hand, Amir comes from a working-class, traditional family and works at a printing house that handles the institute’s publications. The moment he sees Shirin in person,when she visits the print shop to request a reprint of her friend’s book cover.he falls for her instantly. From that moment on, he is determined to pursue his love
Iranski miniatureski slikarstvo; umjetnost zabilježena na listi svjetske nematerijalne kulturne baštine čovječanstva
Turizam
Turizam
Karavan-saraj Abbasabad u Tajbadu, prizor veličanstvenosti jednog izvornog iranskog zdanja
Izbor univerziteta
Opis univerziteta
Islamologija i islamska revolucija
Islamologija i islamska revolucija
Tekstualna analiza pojma ummijj- nove perspektive
Arapska riječ ummijj često se prevodi kao „neuk“. U Kur’anu je Mu- hammed, a.s., opisan kao ummijj, što je tradicionalno za muslimane značilo da je bio nepismen, odnosno u potpunoj nemogućnosti da čita ili piše. Dakle, činjenica da je mogao učiti Kur’an trebalo bi da se smatra čudom (i’džazom) i dokazom da to, doista, ima božansko porijeklo. U ovome radu, u skladu s kur’anskim ajetima i historijskim dokazima, na- stoji se dokazati da ummijj ne bi trebalo shvatiti u značenju „nepismen“, već „neupućen“. To bi značilo da se, kada se Muhammed, a.s., opisuje kao ummijj, ukazuje na činjenicu da ne pripada grupi koja je već ranije primila objavu, sve do objave Kur’ana
Osamljivanje u tesavvufu
Veoma važan princip duhovnog uspinjanja u okvirima islamskog ir- fana1, koji ima svoju i teorijsku i praktičnu važnost, jeste „halvet“ (osa- mljivanje, osama). Izvor osame u islamskom irfanu i tesavvufu, u početku, uglavnom se vezao za neku vrstu asketizma, isprepletenu s ibadetom2 u mesdžidima i džamijama, što se manifestirao u udaljavanju od ovog svijeta i ovo- svjetskog, okretanju postupcima kao što su: hraniti se halal opskrbom, neprestano biti pod abdestom, redovno gusul činiti, biti zaokupljen spo- minjanjem Allaha, spremnost za smrt i sl. Poslije se veća pažnja predala običajima i principima koji se odnose na unutrašnje3 u odnosnu na spo- ljašnje4. Spoljašnjim običajima i principima, odnosno pravilima, nakon toga počela se pridavati veća pažnja, te je došlo do njihovog usavršava- nja, a mjesta osame su iz mesdžida i džamija preseljena u hanikahe, te kasnije i u posebne odaje za osamu (čellekhane). Principi i pravila su 1 gnosticizam 2 bogosluženje 3 batin 4 zahir 43 Adil Hadžimehmedović pooštreni i postali su isposnički, do čega je došlo pod utjecajem drugih naroda. Naravno, različiti sufijski tarikati se po pitanju osame međusob- no veoma malo razlikuju. U ovom tekstu se na početku analizira pitanje da li je izvor osame islamski ili je u islamski irfan ušao iz budističkog, indijskog ili kršćanskog gnosticizma. Također se razmatra i pitanje do kakvih je promjena došlo u principima osamljivanja od samog njegovog pojavljivanja u okvirima islamskog irfana i u kakvom obliku se pojavio kod svakog sufijskog tarikata, te na kakvim principima i pravilima je zasnovan.
Institucionalizacija tesavvufa i tarikata
Autor u ovom radu pristupa temeljitoj analizi procesa instituciona- lizacije tesavvufa i tarikata te ističe važnost uloge nišapurske ulleme i šejhova u tom procesu te razmatra odnos uleme prema institucionaliza- ciji tesavvufa. Podsjeća da je Gazzali svojim Ihja’om omogućio ne samo pomirenje nego i znakovito ubrzano širenje tesavvufskih učenja, ali i organiziranje i osnivanje sufijskih institucija, što je u konačnici rezulti- ralo i nastankom tarikata. Do tada, sufiji su predstavljali nekoherentne skupine ili halke, čiji članovi nisu marili za bilo kakvu institucionaliza- ciju ili organizaciju.
KAKO PREVODITI KUR'AN
Kur’an je Božija Knjiga koja ne podliježe nikakvim promjenama bilo da se radi o njenom jeziku ili, pak, sadržaju. Međutim, Kur’an je bio predmet prevođenja. Njegovi prijevodi na mnoge istočnjačke i zapadnjačke jezike bili su negdje manje, a negdje više uspješni. U djelu Kako prevoditi Kur’an govorili smo o našim prijevodima Kur’ana urađenim neposredno s arapskoga jezika. To su prijevodi Besima Korkuta, Mustafe Mlive, Enesa Karića i Esada Durakovića.
RAMAZANSKI OBIČAJI U KULTURI IRANACA
Prije dolaska ovog mjeseca ljudi u svim krajevima Irana počinju umivati svoje domove i džamije.
RELIGIJA, ISLAM I ŠIIZAM
Nema sumnje da je svaki pripadnik ljudske rase prirodno naklonjen svojim najbližim i da u svom životu u društvu djeluje na načine koji su interaktivno povezani.
Zemlje
Opis zemalja
![[query-result:type]](/uploads/93/2025/Sep/18/ummajj.jpg)
![[query-result:type]](/uploads/93/2025/Sep/18/tesavvuf.jpg)
![[query-result:type]](/uploads/93/2025/Sep/16/tesavvuf.png)
![[query-result:type]](/uploads/93/2025/Sep/15/image (4).png)
![[query-result:type]](/uploads/93/2022/Apr/19/d60556b6d578eeb4fd1c7ce47742b672_crop.jpg)
![[query-result:type]](/uploads/93/2022/Apr/19/images_1_crop.jpg)