Putovanje od prapovijesti do suvremenog svijeta u Azerbajdžanskom muzeju

Azerbajdžanski muzej nalazi se u središtu Tabriza i jedan je od najstarijih muzeja u Iranu. Ovaj muzej je drugi najveći arheološki muzej u Iranu, nakon Nacionalnog muzeja Irana. Azerbajdžanski muzej sakupio je razne spektakularne predmete iz različitih povijesnih razdoblja diljem teritorija Irana.

 

Povijest Azerbajdžanskog muzeja

 

U Iranu su mnogi muzeji izgrađeni u povijesnim kućama i zgradama koje su prije imale druge namjene, međutim, zgrada Azerbajdžanskog muzeja izvorno je izgrađena s ciljem stvaranja muzeja te s odgovarajućim dizajnom i arhitekturom.

 

Kartu Azerbajdžanskog muzeja izradio je André Godard, slavni francuski arheolog (1881.-1965.). Živio je u Iranu gotovo četvrt stoljeća i jedno je vrijeme bio voditelj kampusa likovnih umjetnosti na Sveučilištu u Teheranu. Dok je bio u Iranu, Godard je dizajnirao planove za mnoge zgrade, od kojih se svaka danas smatra jednom od najpoznatijih zgrada i znamenitosti Irana.

 

Ideja o izgradnji ovog muzeja pokrenuta je istodobno s izložbom održanom u dvorani knjižnice Tarbiat u Tabrizu 1928. (1306. i 1307. solarna godina). S obzirom da je nekoliko starih novčića otkrivenih u gradu Tabrizu bilo prikazano na ovoj izložbi, brojni kulturni stanovnici Tabriza odlučili su stvoriti mjesto posvećeno stalnom postavu povijesnih artefakata otkrivenih u gradu. Realizacija ove ideje trajala je nekoliko godina, da bi konačno 1962. (1341. godine po Hidžri) počela izgradnja muzeja.

 

Značajke i arhitektura Azerbajdžanskog muzeja

 

Zgrada muzeja ima površinu od gotovo 2400 četvornih metara. Muzej je izgrađen na tri kata, a svaki kat ima dvoranu od 800 četvornih metara za izlaganje raznih predmeta.

 

Azerbajdžanski muzej izlaže predmete od predislamskog do islamskog razdoblja. Ukupan broj ovih predmeta doseže 12.000 komada, od kojih je 2.300 komada registrirano u Nacionalnom popisu Irana.

 

Prizemlje i podrum Azerbajdžanskog muzeja

 

Ovaj kat prikazuje predmete od prapovijesti do dolaska islama u Iran. Sedam tisuća godina stara keramika s brda Ismailabad i zmijoliki mineralni kamen (sapunica) otkriveni u Jiroftu, s uklesanim slikama biljaka i životinja, među najistaknutijim su predmetima izloženim u ovom dijelu muzeja iz pretpovijesnog razdoblja. Osim toga, u ovom dijelu izložen je kip žene od prije tri tisuće godina te posude iz razdoblja pr. Kr.

 

Jedna od najzanimljivijih znamenitosti u muzeju su tijela muškarca i žene, koja su otkrivena 1999. godine (1378. godine po hidžri) tijekom iskapanja oko Plave džamije, a datiraju iz prvog tisućljeća prije Krista.

 

Na sjevernom zidu ovog dijela muzeja ugrađen je kamen pod nazivom "Bismillah". Ovaj kamen je veliko umjetničko djelo koje je stvorio suvremeni iranski umjetnik i smatra se natpisom novog stila.

 

Prvi kat Azerbajdžanskog muzeja

 

Da biste vidjeli predmete iz postislamskog razdoblja, trebali biste posjetiti ovaj kat. Najstariji predmeti u ovom dijelu potječu iz 9. stoljeća nove ere i pronađeni su u okolici grada Nishapura. Prisutnost bijele glazure te islamskih i kufskih uzoraka u ovim predmetima, čija se evolucija može promatrati u ukrašavanju posuđa sve do razdoblja Qajar, među njihovim su istaknutim značajkama. U ovom dijelu moguće je pogledati i novčiće kovane u različitim razdobljima iranske vladavine, od prapovijesti do razdoblja Qajar (19. stoljeće). U ovom dijelu izložena je keramika iz različitih razdoblja, stari pečati, nekoliko nadgrobnih spomenika, kipova i ljudskih likova te nekoliko primjeraka ispisanog kamenja. Jedan od zanimljivih predmeta u ovom dijelu muzeja je brava na šifru izrađena krajem 11. stoljeća. Tehnologija korištena u ovoj 900 godina staroj bravi je zadivljujuća i genijalna.