Pećina Gudbongah, netaknuta destinacija za ljubitelje prirodnog turizma

Iako se pokrajina Jezda pretežno smatra ravničarskim i pustinjskim područjem, u nekim njenim dijelovima postoje zanimljive pećine. Prema podacima, u ovoj pokrajini postoji najmanje 80 pećina, a u pojedinima su pronađeni i tragovi života praistorijskog čovjeka. Neke od tih pećina ušle su čak i u historiju i predanja te poprimile sveti značaj, poput pećine Aškefte Jezdan u okrugu Mejbod, koja je godinama bila domaćin svetoj vatri zoroastrijanaca. Pećine Jezde mogu biti atraktivne turističke destinacije, a jedna od njihovih najvažnijih odlika jeste raznolikost oblika i strukture, što svaku od njih čini posebnom i jedinstvenom. Pećina Gudbongah ubraja se među lijepe i zanimljive pećine pokrajine Jezda, a posjeta njoj može biti odličan program prirodnog turizma i speleologije.

Gdje se nalazi pećina Gudbongah?

Pećina Gudbongah udaljena je 17 kilometara od grada Nadošan, a najbliže naselje uz nju je selo Haftahr. Smještena je među brežuljcima i niskim planinama, koje predstavljaju stanište za vrste sisara i ptica kao što su divlja ovca i koza, kozorog, jarebica kamenjarka i stepska jarebica. U okolini pećine mogu se uočiti dva ekosistema – stepski i planinski. Vegetacija u stepskom području je veoma oskudna, dok se u planinskom dijelu mogu pronaći vrste poput divljeg badema, divlje smokve i breskve pistacije. U ovom području živi i zmija poskok (poznata kao „mar džafri“), vrsta otrovnice malih dimenzija čija dužina tijela rijetko prelazi 90 cm. Zbog prisustva ove vrste, svake godine bilježe se slučajevi ugriza ljudi i stoke. Istraživanja pokazuju da u ovom području raste više od 250 biljnih vrsta, od kojih je 44 endemsko i raste isključivo u Iranu.

Struktura i osobine pećine Gudbongah

Pećina se nalazi 11 kilometara zapadno od zaštićenog područja Mervar u okrugu Mejbod. Stručnjaci njen nastanak, prema geološkim rasjedima i strukturi tla, povezuju s periodom prije krede, tj. prije oko 150 miliona godina. Ulaz u pećinu je gotovo kružnog oblika, promjera oko 9 metara. Sam ulaz podsjeća na bunar, dužine oko 15 metara i nagiba od približno 50%. Ovaj strmi ulaz vodi do glavne dvorane.

U glavnoj dvorani mogu se pronaći tragovi života ptica, poput golubova, ali zbog nedostatka sunčeve svjetlosti u ovaj dio pećine ne dopire vegetacija. Tlo dvorane prekriva mekana i ljepljiva zemlja. Impozantni i visoki stalagmiti ostavljaju snažan utisak na posjetioce. Ove predivne prirodne formacije nastajale su stotinama hiljada godina nakupljanjem sedimenata koje je voda kap po kap nanosila sa stropa pećine. Danas, usljed ozbiljnih suša, u pećini nema vode osim u periodima kiša. Najveći stalagmit u glavnoj dvorani visok je oko pet metara. Dimenzije dvorane su otprilike 18 x 35 metara. Na njenom kraju nalaze se kameni stubovi koji se protežu od tla do svoda pećine.

Pećina Gudbongah, budući da je udaljena od ljudskih naselja, do danas je ostala netaknuta i sačuvana od rudarskih i drugih ljudskih aktivnosti. Stoga su njeni sedimenti i unutrašnja struktura ostali potpuno očuvani. Ipak, suša i prekid dotoka vode – glavnog faktora u stvaranju pećinskih ukrasa – negativno su uticali na nastavak procesa oblikovanja. Jesen i zima smatraju se najboljim periodima za posjetu, a u rano proljeće priroda ovog kraja postaje posebno bujna i poklanja prekrasne prizore turistima. Istraživanje ove pećine tehnički nije zahtjevno i ne traži naprednu opremu, ali su potrebne adekvatne cipele, osnovna speleološka oprema te dovoljna količina vode i hrane.