Hejdar Babaje Selam

Iran je rodno mjesto velikih pjesnika kao što su Rumi, Hafez, Sa’di, Firdusi, Nezami, Hajam, itd. čija su djela prevedena na različite jezike i fascinirala mnoge poznate književne ličnosti svijeta. Međutim, slava perzijske književnosti nije ograničena na protekla stoljeća i savremeni iranski pjesnici su također stvorili vrlo vrijedna i poznata djela. Pjesma “Heydar Babayeh Salaam” koja je skraćeno poznata i kao Hejdar Baba, jedno je od ovih savremenih djela koje je steklo veliku slavu i jedinstveno je po svojoj blagosti i eleganciji riječi. Značaj ovog rada bio je toliki da je 2011. godine upisan na listu nematerijalne kulturne nacionalne baštine Irana.

Ko je bio Šahrijar?

Mohamed Husein Bahjat Tebrizi, koji je u svojim pjesmama koristio nadimak „Shahriyar“, bio je savremeni iranski pjesnik koji je rođen u Tabrizu 1906. godine nove ere, u isto vrijeme borbe iranskog naroda protiv tiranije kadžarske vlade. Prema Šahrijaru, poeziju je počeo da piše kada je imao sedam godina i način na koji je razgovarao sa prijateljima bio je prilično ritmičan.

Nakon završetka srednje škole, Šahrijar je primljen na medicinsku školu, ali je neostvarena ljubav zapalila u njemu poetsku vatru i učinila ga duhovnijim. Šahrijarove perzijske pesme su slatke i pune romantičnih tema, ali vrhunac njegovog izvođenja je u pesmama komponovanim na azari turskom jeziku. Među ovim pjesmama, Hejdar Babaje Selamse smatra jedinstvenim djelom koje je nakon objavljivanja Šahrijaru dalo neopisivu slavu.

O Hejdar Babaje Selamu

Shahriyar je komponovao i objavio Hejdar Babaje Selam1952. godine nove ere, iste godine kada je umrla njegova majka “Kokab Khanom”. Priča se da kada je Šahrijar postao poznat po svojim persijskim pjesmama, njegova majka koja nije dobro razumjela persijski jezik, zamolila je svog sina da komponuje pjesme koje bi ona mogla razumjeti... i to je bila polazna tačka pjesme Hejdar Babaje Selam.Ona se sastoji od 125 stihova, veoma je popularna u zemljama turskog govornog područja. Ova pjesma je prevedena na mnoge jezike. Osim toga, rađene su značajne studije, od kojih su neke bile u formi doktorskih teza, kako bi se ispitali različiti aspekti ove pjesme.

Pogled na sadržaj Hejdar Babaje Selama

Ova duga pjesma donosi novi pogled na prirodu i način na koji je opisana može dočarati tišinu noći rame uz rame sa šumom izvora u umu čitaoca. Prema nekim stručnjacima, jezičke pojedinosti koje su korištene u pisanju ove pjesme čine je neprevodivom i zbog toga narod koji govori azari ovu pjesmu u tolikoj mjeri poštuje i smatra je svojom nematerijalnom kulturnom baštinom.

Od početka do kraja, Hejdar Babaje Selamodržava blisku vezu sa kulturom naroda Azarbaijan-a. Iako se Shahriyar u cijeloj svojoj pjesmi obraća „Heyder Babi“, međutim, čitalac vrlo dobro razumije da se on, u stvari, ne obraća jednoj određenoj osobi, već cijelom čovječanstvu adresat ove pjesme.

U ovoj pjesmi, Šahrijar pominje različite likove, kao što je “Mirajder” koji je angažiran u recitovanju ezana (poziva), “Ašik Rustam” koji svira instrument, ili stariji ljudi iz sela Hošknab, itd. sa svima sa kojima je održavao vezu i dijelio njihova duhovna stanja.

Ljudi prikazani u pjesmi Hejdar Babaje Selamčesto su pesnikovi poznanici i prijatelji iz detinjstva u njegovom selu ili njegovi rođaci, a neki ljudi veruju da je ova pesma naracija pjesnikovih sjećanja iz detinjstva. Uključivanje takvih likova u pjesmu učinilo je Hejdar Babaje vrijednim djelom u smislu antropologije.

Porodični odnosi, jednostavan seoski život, gostoprimstvo, simpatije, ceremonije vjenčanja i žalosti, pjevanje hodočasnika Karbale, razlike u društvenim klasama i briga o potlačenim, zajedno s opisom planina, ravnica i ljepote ruralnog područja, čine neke aspekte pjesme Hejdar Babaje . Takođe, upotreba poslovica je jedna od stvari koja pokazuje pesnikovo umeće u poeziji.

Karakteristike formata Hejdar Babaje Selam

Svi stihovi ove pjesme napisani su u 11 slogova. Hejdar Babaje ima 125 strofa, svaka strofa sadrži pet stihova. U pjesmi je upotrijebljeno oko 80 specifičnih imena osoba i mjesta. Pjesnik je u ovoj pjesmi koristio i metafore i figure govora, ali jezik pjesme je toliko jednostavan da svi izvorni govornici mogu lako razumjeti i uživati ​​u njemu.

Pjesmu “Heydar Babayeh Salaam” koja je skraćeno poznata i kao Hajdar Baba, sastavljena je od strane savremene iranske pjesme po imenu Šahrijar. Značaj ovog rada bio je toliki da je 2011. godine upisan na listu nematerijalne kulturne nacionalne baštine Irana.