U Ime Boga, Milostivog, Samilosnog

Uloga Poslanika islama u oživljavanju slike svetih žena historije; Ponovno čitanje lika hazreti Merjeme (a.s.)

Poslanik, hazreti Muhammed (s.a.v.s.), nije bio samo donosilac vjere islama, nego i oživljavač izvorne istine prijašnjih monoteističkih religija. Jedna od najsjajnijih manifestacija tog oživljavanja bila je redefinicija i uzdizanje statusa svetih i pobožnih žena historije, posebno hazreti Merjeme (a.s.). Mudrim postupcima zasnovanim na objavi, on je očistio lice ovih žena od marginalizacije i iskrivljenih predodžbi, vraćajući im njihovo pravo mjesto kao univerzalnih uzora. Jedna od tih žena koje su obilježile historiju jeste hazreti Merjema bint Imran, čestita i uzorna osoba koju je Bog predstavio kao uzor čovječanstvu. Hazreti Merjema (mir neka je s njom), majka hazreti Ise (Isusa, mir neka je s njim), jedna je od najvažnijih ličnosti u tri svjetske monoteističke religije: islamu, kršćanstvu i judaizmu. U predajama, i šiijskim i sunijskim, njeno ime spominje se uz Fatimu Zahru, Hatidžu i Asiju kao četiri najbolje žene Dženneta.

1. Ispravljanje iskrivljenih narativa i uklanjanje kleveta

Prije islama, pojedini nepouzdani narativi stavljali su lik hazreti Merjeme (a.s.) u aureolu dvosmislenosti pa čak i optužbi. Poslanik islama (s.a.v.s.), oslanjajući se na Kur’ansku objavu, pročistio je te narative. Kur’an časni eksplicitno i odlučno odbacuje bilo kakvu sumnju u čednost i čistoću Merjeme (a.s.) te opisuje čudesno rođenje hazreti Isaa (a.s.) u svjetlu božanske veličine i dostojanstva njegove majke:

„Pa kada ga donese narodu noseći ga, rekoše: ‘O Merjema, doista si učinila stvar nečuvenu! O sestro Harunova, tvoj otac nije bio loš čovjek niti je tvoja majka bila nečestita!’“ (Merjem: 27–28).

Zatim, Božijim čudom (Isus progovara iz kolijevke), ona je oslobođena od optužbi:

„Pa pokazala je na njega. Rekoše: ‘Kako da govorimo djetetu u bešici?’ [Isus] reče: ‘Doista, ja sam Allahov rob- ono reče- “ meni će On Knjigu dati i vjerevjesnikom me učiniti”.’“ (Merjem: 29–30).

Ova božanska odbrana, koju je Poslanik (s.a.v.s.) prenosio, bila je najveće oživljavanje lika Merjeme (a.s.).

2. Uzdizanje hazreti Merjeme (A.S.) kao „globalnog uzora“

Poslanik (s.a.v.s.) uzdigao je Merjemu (a.s.) iznad same uloge „majke Kristove“ i predstavio je kao „uswa“ (uzor) za sve ljude svijeta. Kur’an je opisuje kao onu „koja je povjerovala u riječi svoga Gospodara i u Njegove knjige“ (Et-Tahrim: 12) i svrstava je među „pokorne“ i „istinite“.

U mnogim hadisima Poslanik (s.a.v.s.) pojašnjava njen status. Rekao je: „Dovoljna je vrlina Merjeme bint Imran to što je bila žena koju nikada muškarac nije dodirnuo [tj. bila je bez premca u čednosti i čistoći].“ Također, u poznatom hadisu, on spominje Merjemu (A.S.) među „najpotpunijim ženama svijeta“: „Najbolje žene svijeta su: Merjema bint Imran, Hatidža bint Huvejlid, Fatima bint Muhammed i Asija, žena faraonova.“ Ova izjava stavlja Merjemu (A.S.) uz rame drugim odabranim ženama historije i potvrđuje njen samostalni duhovni identitet.

3. Naglašavanje ljudskih i vjerničkih vrlina iznad spola

Uloga Poslanika (s.a.v.s.) u oživljavanju lika Merjeme (a.s.) zapravo je bila oživljavanje statusa žene kao „potpunog ljudskog bića“. On je pokazao da je kriterij za nadmoć „takvaluk“ (bogobojaznost) i „dobra djela“, a ne spol.

Allah kaže u Kur’anu obraćajući se Poslaniku (s.a.v.s.): „I Allah navodi primjer onima koji vjeruju: žena faraonova… i Merjema, kćer Imranova, koja je sačuvala svoju čednost, pa smo u nju udahnuli od Duha Našega, i povjerovala je u riječi Gospodara svoga i u knjige Njegove i bila od poslušnih.“ (Et-Tahrim: 11–12).

U ovim ajetima, Merjema (a.s.) i Asija predstavljene su kao uzori „svim vjernicima“ (i muškarcima i ženama). Ova perspektiva, koju je Poslanik (s.a.v.s.) prenosio, stvorila je intelektualnu revoluciju o statusu žene.

4. Hazreti Merjema: od Jevanđelja do Kur’ana; ponovno čitanje identiteta uzorne žene u svjetlu poruke Poslanika milosti

Kur’an časni, svojim dubokim i božanskim ponovnim čitanjem, uzdiže identitet Merjeme (a.s.) na neviđen način. Tome svjedoči i cijela sura koja nosi njeno ime (sura Merjem), a koja pripovijeda priču njenog života i čudesnog rođenja hazreti Isaa (A.S.) iz njene perspektive. To samo po sebi potvrđuje veličinu njenog položaja pred Gospodarom.

Njeno odabranje od strane Boga – „I kada rekoše meleci: ‘O Merjema, Allah te je odabrao i očistio, i odabrao nad ženama svjetova.’“ (Ali Imran: 42) – ukazuje na istinu da vrijednost čovjeka, muškog ili ženskog, leži u njihovoj unutarnjoj pobožnosti i čistoći, a ne u spolu ili društvenom statusu.

Predstavljanjem uzvišene i jedinstvene slike hazreti Merjeme (A.S.), islam je dokazao svijetu da žena može biti osovina najvećih duhovnih i historijskih prevrata. Rođenje jednog od najvećih vjerovjesnika (Ulul-Azm) kroz nju objavljuje duboku poruku jednakosti. Tako je islam, rušeći idol patrijarhata iz doba džahilijjeta, dokazao da žene ne samo da mogu igrati ulogu na historijskoj sceni, nego mogu nositi i najuzvišenije božanske misije i postati izvor ogromne preobrazbe u svijetu.

Zaključak

Kur’an i Poslanikova tradicija (sunnet) ponovnim čitanjem lika Svete Merjeme (A.S.) daju joj samostalni, božanski i uzorni identitet koji, nadilazeći religijske granice, predstavlja nju kao „uzornu ženu“ za cijelo čovječanstvo. Ova perspektiva veliča status žene i jeste manifestacija poruke milosti i pravde Pečata vjerovjesnika (s.a.v.s.).