سرو ابرکوه، یکی از کهنسالترین درختان جهان در دل کویر ایران
سرو ابرکوه با سن تخمینی 4500 سال یکی از کهنسالترین درختان زنده جهان به شمار میرود که در استان کویری یزد قرار دارد.
هتل گرانمیراث رشیدیه، عمارتی مجلل و آرام در دل تهران
در میان هیاهوی شهری مدرن، وجود عمارتی سنتی و مجلل همچون هتل گرانمیراث رشیدیه فرصتی بینظیر برای تجربهای فراموشنشدنی است.
Halva od sjemena lana
Mnogi turisti koji putuju u različita mjesta, osim obilaska prirodnih i historijskih znamenitosti, rado kupuju i domaće rukotvorine i hranu. U tom smislu, Iran nudi mnoge mogućnosti turistima, jer svaki dio ove zemlje ima svoje posebne rukotvorine i hranu. Maragheh je grad koji ima ove karakteristike i može biti omiljeno odredište turista.
Rezbarenje drva jedna je od izvornih umjetnosti Irana, koju prakticiraju razni umjetnici u različitim gradovima. Među njima, Abadehovo rezbarenje drva steklo je svjetsku slavu.
Iranski rukotvorini, sa svojom raznolikošću i elegancijom, izražavaju iranski ukus i umjetnost, a njihovo razumijevanje može upoznati ljude i civilizaciju Irana.
The story of a group of animals who live happily in a jungle called “HalaBaMa” away from any violence. The sweet events in the life of each animal are the story of each episode the purpose of which is to promote moral virtues and the spirit of group activities and cheerfulness in children.
Soso is a 7 years old motor cycle who has to move to a little city named Kalachtappe with his family. They have to live in the village of grandpa. At first, he doesn’t like living there but little by little he loves the village and experiences new adventures with his new friends.
A noble and chivalrous man, moved by Mahyar's plea, steps forward to mediate on his behalf. This act of kindness and bravery grants Mahyar his final wish and sparks a profound transformation. Inspired by the young man's selflessness, Mahyar renounces his life of banditry and embarks on a new path as an "Ayyar"—a chivalrous and honorable figure who fights for justice and protects the innocent.
The series explores themes of redemption, honor, and the power of compassion as Mahyar navigates his new life. He faces challenges, enemies, and his past while striving to uphold the values of an Ayyar.
Reza and Maryam are a mentally disabled couple, but their 11-year-old son, Sohail, is completely healthy and normal. Reza and Maryam’s romantic life is going on smoothly until Sohail starts to act peevishly.
Bahador and Sorkhou the heads of the “Pazand” and “Daroun” tribes have been in conflict for years. When Sorkhou asks for Bahador’s young and beautiful daughter’s hand in marriage, old wounds are reignited, and tensions between the two tribes escalate. Jahan Passand, Bahador's daughter, is already engaged to her cousin, and her father strongly rejects Sorkhou’s proposal. The serial explores such themes as tradition, loyalty, rivalry, and sacrifice and how both tribes support their leader eventually resulting in bigger conflicts.
This documentary is about the history of the arrival of the phenogram in Iran during the time of Naser al-Din Shah (one of the Iranian kings during the Qajar period), its replacement by the gramophone, the role of this device in perpetuating sounds, publishing news and even expressing political protests. This device continued to be used until it became subject to the phenomenon of censorship during the rule of Reza Pahlavi and was eventually replaced by cassette tapes in the early 1970s.
Vrt je uglavnom zatvoreno, umjetno stvoreno područje koje je izgrađeno cvijećem i biljkama, drvećem, vodom i građevinama na temelju geometrijskih pravila i vjerovanja zajednice.
Gur-e Dokhtar (bukvalno: djevojčina grobnica) drevna je grobnica koja se nalazi u okrugu Eram u iranskoj provinciji Bushehr. Historija ovog groba, koji ima sličnosti s grobom Kira Velikog u Pasargadae, seže u 600. godinu prije Krista. Grobnica datira u 6. stoljeće pr
Forg Citadela također poznata kao Mirza Rafi Khan Citadela i to je citadela iz 18. stoljeća koja se nalazi u selu Forg u okrugu Darmian (provincija Južni Khorasan) koja je izgrađena po nalogu Nader Shaha Afshara, osnivača iranske dinastije Afsharid, u godini 1747.
Rumi je, nesumnjivo, idejno i kulturološki utjecao na čitav niz bošnjačkih intelektualaca, pisaca, pjesnika i umjetnika. Nekada je taj utjecaj evidentan i višedimenzionalan, kao na primjeru Fadil-paše Šerifovića, a nekada se ma- nifestira u posuđivanju ideja, motiva, slika i tsl.
Da bismo ustanovili u kojoj mjeri je Fadil-paša djelovao pod utjecajem Rumija i do koje mjere je uspio reflektirati njegov koncept duhovne ljubavi u svojim djelima, koristili smo se metodom analize teksta. Ustanovili smo da je Šerifović veoma dosljedno slijedio Rumija na planu odabira motiva, stil- skih figura, elaboracije ideja i strukturiranja unutarnje kompozicije teksta. On, gotovo identično kao Rumi, progovara o nekim krucijalnim sufijskim temama, kao što je duhovna ljubav, pri čemu je, zapažamo, istinski uočio razliku između duhovne ljubavi u Rumijevim djelima i djelima drugih sufija, pa je to na najbolji način reflektirao.
Personifikacija duhovne ljubavi u ličnosti neke osobe, kao Rumijev speci- fikum, nalazi široku primjenu i u Šerifovićevom literarnom opusu.
Polazeći od činjenice da su društveni, ekonomski i politički sistemi i odnosi unutar jedne društvene zajednice, zajedno sa duhovnim naslijeđem i vrijednostima aktivni faktori formiranja ličnosti nastojat ćemo u ovom tekstu rekonstruirati opću sliku društveno-historijskih odnosa i uslova vremena i podneblja u kojem se rodio i proživio dio svoga života Dželaludin Mevlana, te time pokazati da su za pojavu i razvoj jednog genijalnog uma pored vanrednog intelektualnog kapaciteta i talenta potrebni i određeni društveno-politički preduslovi, kojih očigledno nije nedostajalo u to doba.
U tom smislu ovaj članak nastoji rekonstruirati bar neke dimenzije društvenih i političkih uslova vremena i prostora u kome se rodio, proživio djetinjstvo i dio mladosti Džellaludin Movlana.
Perzijska djela o hinduskoj književnosti i perzijska djela o hinduskoj misli i praksama ne bi se jednostavno smjela posmatrati fragmentima minule historije hindusko-muslimanskog odnosa. Ona su od životnog značaja i otkrivaju postojeću ljudsku situaciju koja tvori dio historije našeg doba. Zapravo, ova djela su susretište dva svjetonazora, dvije odjelite sfere jezika i mišljenja, od kojih svaka nastoji da sazna, razumije i objasni drugu. Ovdje se zapravo odvija dijalog između islama i hinduizma.
Ova djela su žive refleksije toga kako su ove dvije velike religije, s različitim tradicijama i pozadinama, uz jednake potencijale da se opiru i prežive, ali, istodobno, uz bogatstvo svojih duhovnih i humanističkih vrijednosti, počele zajedno, bez gubljenja svojih identiteta, da združuju napore kako bi izgradile medievalnu indijsku civilizaciju, uz sve njezino bogatstvo i sva njezina postignuća.
U Mostaru je 2012.godine, u izdanju Fondacije „Baština duhovnosti“, izdata i promovirana knjiga, čiju osnovu čini doktorska disertacija, Mevlana u Bosni (Kulturno-historijski kontekst, društveno-političke prilike i idejno- tematski obrasci), autora dr.sc. Sedada Dizdarevića. Radi se o vrlo opsež- nom djelu u kojem su kontrastivno-komparativnom metodom razmatrana najvažnija djela Mevlane Dželaluddina Rumija i jednog broja istaknutih divanskih pjesnika u Bosni i Hercegovini.
Uovo doba beščašća, kada je, zapravo, najvažnije sačuvati mentalnu higijenu na prvom mjestu, pa sve ostalo, sukladno našim osobnim prioriotetima, evo knjige za one koje, ako ih obuzme stanje koje se ne da izraziti riječima, ili za mnoge koji prolaze stanoviti kafkijanski proces unutar bosanske kaljuže, a njih je sve veći broj iz dana u dan, knjige čijim čitanjem razum i duša jačaju i sazrijevaju… Jer, slatko je potvrditi samo ono što se i poriče, kazat će Rumi. Tako je i ovaj svijet, sukladno Rumiju, tek pozornica Božije obznane: pozornica nije pozornica ako ne postoje onaj što potvrđuje i onaj koji poriče. A obojica su obznana Božija (uključujući, dakako, i klevetnika što je sklon ogovarati, koji ometa dobro)… Pametan i savršen jeste onaj koji zahvaljuje i kad se prema njemu odnose surovo, javno ili tajno. Otuda, Poslanik, mir njemu, veli: “Ja ubijam smijući se.”
Divān-i Ḥāfiẓ br.1366 iz Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, ukrašen s pet minijatura, predstavlja jedan od najvrednijih rukopisa koji su do danas sačuvani u bosanskim bibliotekama. Iako je ovaj rukopis jedino djelo perzijske klasične poezije u Bosni i Hercegovini koje sadrži figurativne reprezentacije, autorica će ga koristiti kao dokaz da je do- maće stanovništvo ove bivše osmanske provincije bilo zainteresirano za perzijske rukopise, s i bez dekoracije.
Prvi dio članka bavi se ilustriranim perzijskim rukopisima u Osman- skom carstvu. Koncentrirajući se primarno na centar Carstva u 16. sto- ljeću, ukazuje na načine na koje su ilustrirani perzijski rukopisi dospjeli u Carstvo, ko su bili ljudi koji su ih čitali i sakupljali i zašto su to činili. Osim toga, članak analizira puteve kojima su osmanski sultani došli u posjed ovih rukopisa. Konačno, postavit će pitanje cirkulacije ilustri- ranih perzijskih rukopisa unutar Osmanskog carstva. U drugom dijelu članka fokus se pomjera iz centra na lokalni nivo: riječ je o Bosanskom vilajetu. Posvećen istraživanju fondova najpoznatijih privatnih i javnih biblioteka osmanske Bosne, naročito onih koje su sadržavale rukopise djela perzijske klasične književnosti, ovaj dio se fokusira na podatke koje pružaju pečati, kolofoni i dodatne inskripcije u samim rukopisima.
Plemena Turkmena (Oguza) koja su prešla na islam prije hiljadu i nekoliko godina dok su živjeli na obalama rijeke Seyhun od strane Samanidskih vladara, kasnije su se naselila na područja koja se danas nazivaju Turkmenska Sahara.
Umjetnost grafičkog dizajna smatra se jednom od vrsta vizuelnih umjetnosti i predstavlja proces odabira i slaganja elemenata poput slike, teksta, simbola i boje u novi vizuelni sastav s ciljem prenošenja određene poruke publici.
Učitelj Mahmud Farščijan je sposoban i slavan iranski umjetnik koji uživa svjetsku reputaciju. Ovaj vješt majstor minijature poznat je i cijenjen među svim ljubiteljima umjetnosti zbog svojih originalnih, jedinstvenih, kreativnih, konceptualnih i trajnih djela koje je stvorio tokom svoje bogate umjetničke karijere.
میرعماد حسنی سیفی قزوینی از مشهورترین خوشنویسان تاریخ هنر ایران در عصر صفویه است که شهرت و آوازهای جهانی دارد و با هنرنماییهای شگرف خود توانست پایههای خط نستعلیق را چنان مستحکم سازد که بسیاری از صاحبنظران خط اسلامی، نستعلیق را عروس خطوط بنامند.
Kamaluddin Behzad je bio slavni i talentovani iranski minijaturista koji je uspio otvoriti novi pravac u iranskom slikarstvu minijatura i ostavio dubok i trajan utjecaj na rad umjetnika nakon njega u Iranu, Indiji, Turskoj i Srednjoj Aziji.
Osim Mirze Jafara, Šahname su napisali i kaligrafi kao što su Sultan Ali Mashhadi i Azhar Tabrizi, ali nijedno njihovo djelo nije tako poznato kao djelo Mirze Jafara.
دانشگاه آزاد اسلامی واحد تهران شرق؛ دانشگاهی با هدف تربیت نیروی انسانی متخصص، پژوهشگر و کارآفرین در حوزههای علوم پایه، فنی و مهندسی، علوم انسانی و هنر و معماری.