Diplomatski bazar, tradicionalni humanitarni događaj koji svake godine okuplja brojne ambasade, međunarodne organizacije i posjetioce iz cijele Bosne i Hercegovine, održan je u subotu, 6. decembra, u dvorani Mirza Delibašić u Skenderiji.

Sretni smo što su nas posjetili divni učenici i učenice IX razreda IDSS (Internationale Deutsche Schule Sarajevo) sa svojom nastavnicom Amrom Franca.

U povodu obilježavanja Svjetskog dana Hafiza Širazija, u utorak, 14. oktobra 2025. godine, u multimedijalnoj sali Općine Novi Grad Sarajevo održana je projekcija dokumentarnog filma “Sarajevski divan: Putovanje jednog rukopisa”.

Uoči Dana obilježavanja Hafiza Širazija, održana je promocija knjige „Rječnik farsizama u bosanskom jeziku“, u saradnji Kulturnog centra Ambasade IR Iran, Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu i Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Danas je naš centar obasjala posjeta učenica i učenika iz produženog boravka OŠ “Hamdija Kreševljaković” i njihovih srdačnih učiteljica Amele Avdić i Aldine Đidelija.

Kur’an je Knjiga mudrosti, upute i prosvjetljenja čiji ajeti su okeani dubokih misli i savršenih uputa čije ispravno razumijevanje iziskuje brojne znanstvene i duhovne napore. Da bi svim vjernicima omogućili pristup suštinskim značenjima kur’anskih ajeta, islamski znanstvenici su, vođeni saznanjem da je i sam Božiji poslanik pojašnjavao ajete, još od vremena Ibn Abbasa pisali tumačenja i komentare Kur’ana. Autor u ovom sažetom, a ipak preglednom radu, čitaocu nudi brojna korisna saznanja o važnosti tumačenja Kur’ana, poznatim tefsirima Božije Knjige u šiitskom i sunitskom znanstvenom krugu i u adekvatnoj mjeri valorizira njihovu vrijednost.

Allame sejjid Muhammed Husejn Tabatabai je iznikao iz jedne od velikih učenjačkih porodica. Četrnaest generacija prije njega je iznjedrilo poznate učenjake i ulemu Tabriza. Rođen je 1321. h.g., odnosno 1901. godine u Tabrizu, gdje je završio osnovno obrazovanje. Nakon toga, godine 1925. odlazi u Nedžef i u ovom velikom naučnom centru punih 10 godina upotpunjava svoje znanje iz raznih islamskih nauka.

Ovaj tekst otkriva temeljne odrednice filozofije prirode u učenju trojice znalaca, koji potiču iz različitih povijesnih, kulturnih i religijskih zavičaja. Dok je Ibn Sinaova filozofija prirode determinirana metafizičkim načelima njegovog mišljenja, Schellingovo problematiziranje filozofije prirode, kao dijela identitetne filozofije, prvenstveno se nadaje kao apsolutna spekulativnost, utemeljena na osnovama Fichteove filozofije. Za razliku od učenja Avicene i filozofa njemačkog idealizma, Stephen Hawking, najveći teoretičar fizike nakon Einsteina, pristupa prirodi a priori, kao objektu znanstvenog istraživanja, te svoju spoznaju o kosmosu uopće, temelji na dostignućima moderne nauke. Prisutnost, odnosno odsutnost religijske jezgre u promišljanjima trojice mislilaca figurira kao određujući faktor na putu definiranja i propitivanja sadržaja filozofije prirode.