Rad sadrži tri dijela. U prvom dijelu predstavljen je historijski background dinastije Safavida i naznačene temeljne moći religijske, povijesne i kulturne) koje su omogućile nastajanje njihove države. U drugom dijelu govori se o konvergenciji tih moćī i njihovim višestrukim kulturnim oformljenjima, sa posebnim naglaskom na umjetnost. Istaknut je osobit značaj šiitske uleme u konstituiranju političkih i društvenih struktura safavidskog Irana. Posebno su naglaš eni učinci aktiviteta duha Safavida u području arhitekture i dekoracije arhitektonskog prostora, u umjetničkoj izradi knjiga i proizvodnji ćilima. Safavidi su naročito doprinijeli da se muslimansko umijeće izrade ćilima konačno ozbilji kao umjetnost prvog reda. U trećem dijelu rada razvijen je diskurs o minijaturnom slikarstvu, najostvarenijoj figurativnoj umjetnost svijeta islamske kulture. Predstavljen je put umjetničkog konstituiranja perzijske minijature i njen specifikum u odnosu na druge (anikonične) umjetnosti islama, od vremena Ilhanida

Perzijska poezija, zahvaljujući svojim suštinskim porukama i učenjima koja promiče, spada u red najčitanijih u svijetu. U toku proteklih nekoliko godina brojna djela klasične perzijske poezije su prevedena i na bosanski i na ostale jezike južnoslavenskog podneblja, a prijevodi su naišli na radosno odobravanje poklonika pisane riječi i profinjene misli. Međutim, u tome su dobrim dijelom zanemarene karakteristike koje perzijsku poeziju čine bogatijom od bilo kojeg ponuđenog prijevoda. Među brojnim stilskim i retoričkim figurama, od kojih su neke svojstvene isključivo perzijskoj i arapskoj poeziji, posebno mjesto zauzima simulacija. Autor nastoji u tekstu prezentirati simulaciju, odnosno dvosmislenost i višesmislenost u klasičnoj perzijskoj poeziji, dočarati maštu perzijskih pjesnika i stručnoj javnosti omogućiti uvid u aktualne podjele ove figure. Svaka od navedenih vrsta simulacije je definirana i pojašnjena, a za svaku od njih je naveden i odgovarajući primjer.

Fascinantni iranski nacionalni ep Šahnama stoljećima privlači pažnju istraživača različitih profila. Prema brojnim studijama i, dosad o njoj napisanim, djelima, Šahnama spada u red najznačajnijih nacionalnih epova u okviru ukupne epske književne tradicije u svijetu. Šahnama je, od vremena njezina nastanka, izučavana iz različitih uglova (književnog, historijskog, antropološkog...). Međutim, tek u novije vrijeme pojavljuju se prva istraživanja o mogućim gnostičkim aspektima najznačajnijeg iranskog nacionalnog epa.

Status žene iz ugla Poslanika Muhammeda (s.a.v.a.) može se razumjeti kroz dva osnovna pravca: prvo, kroz njegove izjave i ponašanje (sunnet) u vezi sa ženama općenito, i drugo, kroz njegove riječi i postupke prema njegovoj voljenoj kćeri, hazreti Sediki (gospođi Fatimi az-Zahri, mir neka je s njom).

U Ime Boga, Milostivog, Samilosnog Poslanik, hazreti Muhammed (s.a.v.s.), nije bio samo donosilac vjere islama, nego i oživljavač izvorne istine prijašnjih monoteističkih religija. Jedna od najsjajnijih manifestacija tog oživljavanja bila je redefinicija i uzdizanje statusa svetih i pobožnih žena historije, posebno hazreti Merjeme (a.s.). Mudrim postupcima zasnovanim na objavi, on je očistio lice ovih žena od marginalizacije i iskrivljenih predodžbi, vraćajući im njihovo pravo mjesto kao univerzalnih uzora. Jedna od tih žena koje su obilježile historiju jeste hazreti Merjema bint Imran, čestita i uzorna osoba koju je Bog predstavio kao uzor čovječanstvu. Hazreti Merjema (mir neka je s njom), majka hazreti Ise (Isusa, mir neka je s njim), jedna je od najvažnijih ličnosti u tri svjetske monoteističke religije: islamu, kršćanstvu i judaizmu. U predajama, i šiijskim i sunijskim, njeno ime spominje se uz

Kulturni centar Ambasade IR Iran u je u saradnji sa Udruženjem za djecu i omladinu Galeb učestvuje na ljetnjem festivalu Dani Galeba u Jablanici.

Direktor Organizacije za islamsku kulturu i komunikacije izdao je saopštenje nakon nedavnih agresivnih napada režima okupatora svete zemlje Kudsa i mučeničke smrti nekoliko iranskih vojnih komandanata i nuklearnih naučnika.

Nakon zločina cionističkog režima počinjenog protiv naše voljene zemlje u petak, 13. juna u zoru, ajatolah Hamenei, Vrhovni vođa Islamske revolucije, uputio je poruku velikoj iranskoj naciji.

Religijska mjesta u Iranu, bez obzira na njihovu funkciju, predstavljaju spoj iranske umjetnosti i arhitekture, s detaljnim keramičkim radovima, zadivljujućim zidarskim radovima, delikatnim malterisanjima, reflektivnim ogledalima i gracioznom kaligrafijom. Mnogi tragovi Mehrabadizma, Mitraizma, Mazdakizma i monoteističkih religija mogu se pronaći svuda u Iranu. Danas, pored sljedbenika abrahamskih religija poput islama, kršćanstva i judaizma, sljedbenici drugih religija, uključujući zoroastrizam i mandaizam, također praktikuju svoje rituale u Iranu.