Dani stvaranja prema mišljenju Nasira Husreva

Dani stvaranja prema mišljenju Nasira Husreva

Vaš Gospodar je Allah, Koji Nebesa i Zemlju u šest dana stvorio je, a zatim na al-Arš zaposjede...(El-E'araf, 54)

I blagoslovi Bog sedmi dan i posveti.(Postanak, 2:3)

Abrahamske vjere dijele vjerovanje u kompletiranje stvaranja u šest dana, a da je sedmi dan, Sabat, sveti,te zaslužuje posebno poštovanje. Osvrnuvši se na ovo vjerovanje, istaknuti ismailijski dostojanstvenik El-Mu'ajjad fi-d-din Širaziprimjećuje da egzoterični tumači ove doktrine nude sasvim zbunjujuća objašnjenja. Zamijenivšibiblijske navode koji su, prema njegovom mišljenju, očito simbolični, pukim nagađanjima o stvaranju fizičkog svemira u šest dvadesetčetverosatnih perioda, potpuno su pogrešno razumjeli svete knjige. El-Mu'ajjad to objašnjava tako da je samo vrijeme označeno kretanjem ne- beskih sfera, pri čemu je izlazak i zalazak sunca pokazatelj proticanja dana. Dakle, ako stvaranje tek treba da se desi, ako Allah, dž.š., tek treba da stvori sunce, zemlju i nebeska tijela, kako onda ovaj ajet i biblijski navod ukazuju na proticanje vremena u konvencionalnom smislu? Ovaj razboriti učenjak je još manje impresioniran tvrdnjama, zasnovanim na jednom kur'anskom ajetu, da je stvaranje nebesa i zemlje trajalo šest dana i da je svaki dan tra-

1. Želio bih se zahvaliti dru Fakiru M. Hunzaiju iz Instituta za ismailijsku misao i dru Tahiru Kutbuddinu s Univerziteta u Čikagu koji su pročitali ovaj rad i dali mi vri- jedne komentare na njega.

29

Shafique N. Virani                                                                                                                           

jao hiljadu godina.2 Zasigurno, on dalje pojašnjava, Stvaratelj svega, Onaj Koji ima neograničenu moć, ne može biti ograničen vremenom, kako stoji u Kur'anu:I zapovijest Naša zbiva se u trenu – koliko je okom trepnuti.(El- Kamer, 50).3 Dakle, mora postojati neko dublje značenje spomenutih šest dana stvaranja, tvrdi El-Mu'ajjed, i ono što može otkriti to značenje jestete'viil, odnosno ezoterično, alegorijsko tumačenje.4

Nasir Husrev izlaže i objašnjava El-Mu'ajjedove ideje iz poznatog djelate'viila,pod nazivom Vedžhu-d-din o duhovnoj hermeneutici ove tradiciije, pa kaže:

Spominje se da su poslanici govorili da je Allah, dž.š., započeo stvaranje svijeta u nedjelju, završio ga u petak i odmarao se u subotu. Ljudi su ovu ideju prihvatili onako kako su najbolje razumjeli. Tako, jevreji štuju Sabat i tada ne rade, jer se i sam Bog odmarao na taj dan. Međutim, oni ne znaju da, kada su poslanici ovo rekli, oni su željeli ljudima poručiti da će Bog poslati šest poslanika koji će ljudima narediti da rade. Zatim će doći sedmi poslanik i on im neće na isti način naređivati to. Naprotiv, on će ih nagraditi za sav njihov trud. Oni su to nazvali Sabbat i proglasili ga svetim danom.5

Stoga, prema tumačenjimate'vila, ovi dani se ne odnose na stvaranje fizičkog svemira. Oni se odnose na stvaranje duhovnog kosmosa, stvaranje koje je započeto s Ademom, a.s., koji je predstavljao prvi dan u sedmici, nedjelju, zatim se nastavilo s Nuhom, Ibrahimom, Musaomi Isaom, a.s., koji su predstavljali ponedjeljak, utorak, srijedu i četvrtak. Muhammed, a.s., predstavlja petak i on je poslan cijelom svijetu da upotpuni to duhovno stvaranje (njihovu vjeru).6 Ali, tek treba doći i zadnji dan koji bi konzumi-

2. Ovo se odnosi na kur'anski ajet:Od Nebesa do Zemlje On svemu daje rasporeda, a zatim se to k Njemu vraća u toku jednoga dana što iznosi, prema vašem računanju vremena, hiljadu godina.(Es-Sedžda, 5)
3. Po ovom pitanju, Nasir Husrev se u potpunosti slaže sa svojim prethodnicima i jed- nako se kritički odnosi prema takvim interpretacijama. Vidi Džemiu'-l-hikmetejn, urednici Anri Korben i Muhammed Mo'in, Le Livre Reunissant les Deux Sagesses, Teheran, 1953. godine., str. 163-164.
4. Ebu Nasr Hibat El-Muejjad fi-d-Din Širazi, El-Medžalis El-Muejjedijje, urednici Hatim Hamid Ed-Din, Bombaj, 1975. godine. I, str. 358-359, El-Medžalis El-Muej- jedijje, pr. Dževad Muskati i Kan Bahadur A. M. Mulvi, Život i predavanja velikog misionara El-Muejjeda fi-d-Din Eš-Širazja, Karači, 1950. godine, str. 123-124.
5. Nasir Husrev, Vedžhu-d-din, urednik Golam-Reza Avani, Teheran, 1977. godine, str. 65.
6. Ibid., Nasir Husrev, Džemiu'-l-hikmetejn, str. 163, 165, urednik Anri Korben, Ci- klično vrijeme i ismailijska gnoza, London i Boston, 1983. godine, str. 97. Iv Market diskutira o nekim pogledima El-Kadija el-Nu'mana po ovom pitanju u svom djelu 'Le Qadi Nu'man a propos des heptades d'imams, Arabica, XXV, 1978. godine, str. 225-232.

                                                DANI STVARANJA PREMA MIŠLJENJU NASIRA HUSREVA

rao cjelokupno duhovno stvaranje; dan koji nije određen za rad već za na- građivanje za uloženi trud i kažnjavanje. To jeSabbat, Gospodar ponovnog oživljenja (ka'im-i-kijame).7

Ljudi iščekuju dolazak Sabata, jer će se tada odmarati oni koji su znanjemprepoznali stvarnost ovih dana i koji su se trudili da ispune (poslaničke) naredbe. Oni koju su teško radili na ovom fizičkom svi- jetu i u svojoj duši znaju ezoteričko značenje ovoga bit će nagrađeni sutra na duhovnom svijetu.8

U ismailijskom mišljenju dani stvaranja bili su razumijevani kao veliki krugovi poslanstva. Božije riječi u tim ajetima se ne odnose na ovozemaljski fenomen, već na jedan veličanstveniji svijet, svijet vjere. U prvom slučaju, kretanje nebeskih sfera označava vrijeme, a u drugom ono je označeno dola- skom Allahovih poslanika, gospodara krugova (sahiban-i-advar). Struktura ovih krugova poslanstva izazvala je mnogo pažnje među ismailijjama. Ovaj rad govori o tome kako Nasir Husrev pojašnjava ove krugove, dane stvaranja i njihovu konzumaciju dolaskom Sabbata.

Prema mišljenju Nasira Husreva, svijet vjere se sastoji iz dva dijela, du- hovnog i fizičkog. Duhovni svijet, koji je izvan granica vremena i prostora, podrazumijeva Univerzalni intelekt i Univerzalnu dušu. On ima prednost nad nižim, fizičkim svijetom i njegovim, vremenski ograničenim, krugovi- ma. Dva velika meleka duhovnog svijeta su stvorena iz ničega i jednostavni su.9Ako ova dva meleka paralelno pronalazimo i u fizičkom svijetu, to bi bilinatik i asas, enuncijator (božanske objave) i osnove (njenog ezoteričkog tumačenja).10Natik, kojih ima šest, gospodari su većih krugova ili onoga što se naziva velikim danima. Ovi dani se, potom, dijele na sedam dana, koji predstavljaju manje krugove i oni su krugovi imama.11 Različiti periodi se ponekad razlikuju tako što se veliki krug nazivadevr, dok se manji krug imama nazivaruzgarilizemana.12 Husrevov prethodnik Ebu Ja'kub es-Sid-

7. Nasir jasno opisuje centralnu poziciju kojuka'imima i njegovu identifikaciju sa Sabbatom i svojoj ilustraciji koncentriranih krugova, koja se nalazi u njegovoj knjizi Hvane-l-ihvan, urednik Jahja El-Keššab, Kairo, 1940. godine, str. 155
8. Nasir Husrev, Vedžhu-d-din , str. 65.
9. Ibid. str. 72.
10. Nasir Husrev, Gušajiš ve Rahajiš, urednik i prevodilac Hunzai, Znanje i Oslobođe- nje: Teza o filozofskoj teologiji, London, 1998. godine, str. 58, 93. Korben, Ciklično vrijeme i ismailijska gnoza, str. 184.
11. U poslaničkom krugu sedmi imam, međutim, penje se na nivonatika, tako da je poznatiji pod ovim imenom. Slično, u krugu imama, sedmi imam se penje na razinuka'imai kao takav je i poznat.
12. Nasir Husrev, Vedžhu-d-din , str. 13, 127, Hvan el-ihvan, str. 86. Ova terminologija, međutim, nije statična. Nasir Husrev, Vedžhu-d-din, str. 43, 335. Asasu se često daje njegov period, iako neko može pretpostaviti da se njegovo vrijeme preklapa s vremenom natika.

Shafique N. Virani                                                                                                                           

žistani pronalazi šest imama između svaka dvanatika,ali kaže da će se, kada nastupi šestinatik,pojaviti velik broj imama sve do dolaska Gospodara Sabbata, Ka'ima.13 Kada je ovo kazao, on mora da je imao na umu dobro poznati Poslanikov hadis kojeg Husrev često citira, a koji glasi: „Kada bi čovječanstvu preostao samo jedan jedini dan do Sudnjega dana, Allah, dž.š., će produžiti taj dan sve dok se među vama ne pojavi čovjek koji će Zemlju ispuniti jednakošćui pravdom, bar u onoj mjeri u kojoj je ona bila ispunjena ugnjetavanjem i nepravdom.“14 Taj posljednji dan, koji je produžen do dola- skaka'ima,jeste „dan“ poslanika Muhammeda, a.s.

Svaki od sedam gospodara velikih krugova jeste veza između duhovnog i fizičkog svijeta. Njihova tijela su od zemlje, ali njihove nježne duše pripadaju nebeskim sferama. Zahvaljujući takvoj duši, oni su bili u stanju prihvatiti blagodati nebeskih sfera, a njihovo fizičko postojanje im je omogućilo da pre- nesu te blagodati u fizički svijet. Međutim, Husrev tvrdi da ljudski govor ni- kada ne može obuhvatiti stvarnost duhovnog svijeta, već samo je natuknuti.15 U manjem krugu, imam i njegovhudždžat, ili dokaz, paralelni sunatiku

iasasuu velikom krugu. Stoga, ute'viluse simboli koji se odnose nanatikiasasu velikom krugu često jednako poistovjećuju s imamom ihudždžatomu manjem krugu. Husrevovo tumačenje ezana, ili poziva u molitvu, može se uzeti za primjer. Dok uči ezan, mujezin okrene glavu na desnu stranu kod izgovora riječihajje ales-salat(požurite na namaz), a kada izgovara riječihajje ale-l-felah(požurite na spas), on je okrene na lijevu stranu.Prema nje- govom tumačenju, desna strana označavanatik, a lijevaasas. Slično tome, desna označava imama, a lijeva njegovhudždžat. Izgovarajući: „Požurite na namaz!“ i okrećući se na desnu stranu, mujezin poručuje da treba da, svojim obavljanjem egzoteričke molitve, prihvatimonatiki imama koji su gospodarizahira, egzoteričkog svijeta. Izgovarajući „Požurite na spas!“ i okrećući se na lijevu stranu, mujezin poručuje da, slušanjem znanja o stvarnosti (hakikat), moramo prihvatitiasasihudždžat, koji su gospodaribatina, ezoteričkog svijeta.16

13. Ebu ja'kub Es-Sidžistani, isbat en-nubu'at, urednik Arif Tamir, Bejrut, 1966. godi- ne, str. 193.
14. Nasir Husrev, Ravšanainama, urednik Tahsin Jaiziji, Teheran, 1373. h. godine, str. 80, Šest poglavlja ilki šiš fasl također još poznati i kao Ravšainama, urednik i pre- vodilac Vladimir Ivanov, Leiden, 1949. godine, str. 39, 81.
15. Nasir Husrev, Ravšanainama, str. 76-77, Šest poglavlja ilki šiš fasl također još po- znati i kao Ravšainama, str. 37-38, 78-80.
16. Nasir Husrev, Vedžhu-d-din , str. 149, 157-158, gdje se kaže da je ruku' (pregibanje u namazu) asas u velikom krugu i hudždžat u manjem krugu, dok je sedžda (padanje ničice) natik u velikom krugu a imam u manjem. Na 188. strani ovog djela Nasir ističe da je imam, među sedam razina manjeg kruga, sukan-go, što je perzijska riječ za natik.

                                                DANI STVARANJA PREMA MIŠLJENJU NASIRA HUSREVA

Husrev pojašnjava da baš kako i tijelo održavaju četiri elementa (elemen- ti zemlje, zraka, vatre i vode), tako dušu hrane četirihadda, ili duhovna do- stojanstvenika, a to su Univerzalni intelekt, Univerzalna duša,natikiasas. Dva od četiri elementa su nježna, zrak i vatra su rijetki, a elementi vode i zemlje su gusti. Slično tome, dvahadda, Intelekt i Duša, imaju duhovni anatikiasasfizički karakter. U tjelesnom smislu,natik i asassu ljudska bića, a intelekt i duša su veliki meleki.17 Kao što se u smjeni dana i noći izmjenjuju sunce i mjesec, u velikom krugu sunce predstavljanatik, a mjesec predstavljaasas, dok u manjem sunce predstavlja imama, a mjesechudždžat.18

Univerzalni intelekt, Univerzalna duša,Džedd, fethihajal, također po- znati i kao Pero, Ploča, Serafiel (melek čija je misija veličanje Gospodara, dž.š.), Mikail i Džibril19, pet su duhovnihhaddovakoji su vječni i nepro- mjenjivi. Oni su, u ontološkom smislu, izvan svijeta krugova. Uporedo s ovih pet duhovnih bića u fizičkom svijetu postojenatik,asas, imam,bab(kapija)20 ihudždžat. Oni predstavljaju pet fizičkihhaddova,čije se postoja- nje nastavlja u svakom krugu, odnosno danu.21 U vezi s ovih pet duhovnih i fizičkih manifestacija Poslanik, a.s., rekao je: „Ja sam je (Božiju Poruku) primio od petero i prenio je na petero.“22 Pet zemaljskihhaddovasu primaoci

17  Ibid., str. 60-61.

18. Ibid., str. 195.
19. Vidi npr. Nasir Husrev, Hvan el-ihvan, str. 170-171, gdje autor pojašnjava tri po- sljednja meleka, i Nasir Husrev, Vedžhu-d-din, str. 232, 258, Džemiu'-l-hikmetejn, str. 109, 138, 155, i Ebu Ja'kub es-Sidžistani, Kitab el-iftihar, urednik Ismail K. Ounavala, Bejrut, 2000. godine, str. 116. Pol E. Voker, Rani filozofski šiizam, Kem- bridž, 1993. godine, str. 30, 110, 119 i Hajnc Halm, Kosmologie und Heilslehre der fruhen ismailiyya: eine Studie uber islamischen Gnosis, Visbaden, 1978. godine, str. 67-74, 206-209, koji mnogo koristi Kitabu-l-iftihar.
20. Pitanje uloge baba je, samo po sebi, interesantno. On se često smatra vrhovnim hudždžatom. Nasir pojašnjava da svaki od šest pravih imama (tj. onih koji dolaze prije natika) ima bab ”koji ga nasljeđuje u vjeri i koji je jedinstven u ispunjenju Božije odredbe tokom svog života”, Vedžhu-d-din, str. 148. Postavlja se pitanje da li ”nasljeđuje ga u vjeri” znači da je i njegov nasljednik imameta, u kojem slučaju bi bab bio iz reda imamovih potomaka. Naravno, ovo tumačenje nije neophodno istinito, pošto se vasi smatra Poslanikovim nasljednikom, iako ne nasljeđuje njegovo poslanstvo i nije njegov potomak.
21. Nasir Husrev, Hvan el-ihvan, str. 174, Rašvainama, str. 72-73, Šest poglavlja ilki šiš fasl također još poznati i kao Ravšainama, str. 34. Nasir Husrev, Vedžhu-d-din, str. 126, 198-199. Na str. 126 da'i se, mada neuobičajeno, spominje još kao i lahik ili dodatak, pojam koji se općenito koristi za hudždžat. Riječ dženeh, krilo, obično se koristi za da'i. Moguće je da je hudždžat na ovom mjestu štamparska greška, i da bi umjesto nje trebalo da stoji riječ bab. Ovo bi omogućilo pojmu lahik da zadrži svoje tradicionalno značenje. Pol E. Voker, Vrela mudrosti, Solt Lejk Siti, 1994. godine, str. 19, 177, i Voker, Rani filozofski šiizam, str. 18.
22. Nasir Husrev, Rašvainama, str. 73, Šest poglavlja ilki šiš fasl također još poznati i kao Ravšainama, str. 35, Hvan el-ihvan, str.174.

Shafique N. Virani                                                                                                                           

te'jida, duhovne inspiracije, od pet nebeskihhaddova(hududu-l-'ulvi), dok niži rangovi od njih, tj.da'i, veći i manjime'zuni(ovlaštenici) imustedžibi(inicijatori), nemaju pristup ovoj direktnoj duhovnoj inspiraciji te su, stoga, primaocite'vila.23 Svaka razina ima funkciju imama, ili vodiča, razini ispod nje.Me'zunje imammustedžibima,da'ije imamme'zunima, ahudždžatje imamda'ijamaitd. Na ovaj način Husrev razumije kur'anski ajet:

Onoga Dana kada pozovemo ljude s vođama njihovim, pa oni kojima će se Knjiga u desnicu dati – takvi će svoju Knjigu čitati i ni trun nepravde neće im se učiniti.(El-Isra,71)24

Ebu  Ja'kub  es-Sidžistani  pojašnjava  da  sve  u  stvaranju  ima

kvintesenciju(magz). Među životinjama, kvintesencija je ljudsko biće, racio- nalna životinja ilinatiku-z-zinde. Čovjek je vrhunac cjelokupnog stvaranja; sve prije stvoreno je podređeno njegovom stvaranju. Kao što je razumljiv govor svojstvena osobina ljudima, tako su misli potekle od ljudi u djelova- nju kruga poput mlijeka, koje se miješa da se dobije maslac, koji je skriven u mlijeku. Ovim finim mislima je dat oblik i time je blagoslovljena jedna osoba, koja može dati glas kvintesenciji cjelokupnog ljudskog uma. Tom pojedincu je povjerena poslanička misija. Poslanikove riječi se usađuju u ljudska srca, jer su im njegove riječi pitke, pošto one predstavljaju vrhunac ljudske mudrosti.25 Husrev pojašnjava da je Poslanik, a.s., primio kompletno znanje od Univerzalnog Intelekta, kako bi tim znanjem nahranio urođeni, ali nekompletni intelekt ljudi i time ga usavršio.26 Za razliku od drugih ljudi, Po- slanik, a.s., ne ovisi o manjkavom ljudskom umu, već mu se putem Džibrila, ”povjerljivog”, donosi objava od Univerzalnog Intelekta.27

23. I da'i može primiti te'jid, ali ovo se dvojako tumači. Vidi Nasir Husrev, Vedžhu-d- din, str. 126, 198-199, 247, Rašvainama, str. 73, Šest poglavlja ilki šiš fasl također još poznati i kao Ravšainama, str. 35. Moramo imati na umu i to da su da'ije po- dijeljeni u dvije grupe, ograničeni da'i i apsolutni da'i, i ova razlika bi mogla biti značajna u ovom kontekstu. Nasir Husrev, Vedžhu-d-din, str. 255. Ebu Ja'kub Es- Sidžistani, Kitab el-iftihar, str. 224-225.
24. Nasir Husrev, Rašvainama, str. 74, Šest poglavlja ilki šiš fasl također još poznati i kao Ravšainama, str. 36.
25. Ebu Ja'kub Es-Sidžistani, Kešfu-l-mahdžub, urednik Henri Korbin, Teheran, 1949. godine, str. 69-70. Korbin i Landolt su pročitali harfove mim, shin, kaf i lam kao ri- ječ muškil u pokušaju da dođu do najpoželjnijeg prijevoda. Ovo jeste moguće, ali ja preferiram riječ mušekkal koja se, bar mi se čini, bolje uklapa u ovaj kontekst. Vidi Ebu Ja'kub Es-Sidžistani, Kešfu-l-mahdžub: Le Devoilement des Choses Cachees, preveo Henri Korbin, Lagras, 1988. Godine, str. 103-104, Kešfu-l-mahdžub, Otkriva- nje skrivenog, preveo Herman Landolt u Antologiji filozofije u Perziji, Oksford, 2001. godine, str. 108.
26. Vidi Nasir Husrev, Vedžhu-d-din, str. 61.
27. Nasir Husrev, Zad el-musafirin, urednik Muhammed Bedh Er-Rahman, Berlin, 1341. H.g./1923. Godine, str. 27, citirajući ajete iz Kur'ana (26:192-195). Također uporedi s Husrevovom tvrdnjom da, kada Poslanikov natk dosegne svoje upotpu-

                                                DANI STVARANJA PREMA MIŠLJENJU NASIRA HUSREVA

Kako je ranije spomenuto, gospodari krugova razlikuju se po te'jidu, duhovnoj inspiraciji koju primaju od Univerzalne Duše putemdžedda, fethaihajala. U Husrevovomte'vilu, noćni namaz je simbol Univerzalne Duše. Nakon farza, obaveznog dijela namaza, klanja se šest sunnetskih rek'ata.28 To ukazuje na to da Univerzalna Duša inspirira šestnatikapod Muhammedom, a.s., kako bi on mogao prenijeti svoje svjetlo ljudima.29 Na sličan način, pod- nevni namaz je simbolnatika. U arapskom jeziku taj namaz je još poznat i kaozuhr. To je zbog toga što natik treba da približizahir(riječ potiče od troslovnog korijenaza-ha-re, što je korijen i od riječizuhr), egzoteričko zna- čenje objave, ljudima. Pored toga, vrijeme ovog namaza nastupa šest sati nakon izlaska sunca. To znači da Muhammedov, a.s.,natiknastupa nakon šest imama iz Isaovog kruga, koji je bio sunce svog kruga.30

U smislu međusobnog odnosa, gospodari krugova su poput dana u sed- mici, svaki prethodi sljedećem, s Ademom kao prvim danom ika'imomkao Sabbatom, posljednjim danom. Međutim, između svaka dvanatikadolazi šest imama ili gospodarate'vila. A kada su u pitanju gospodarite'vila,natikje poput petka u nizu od sedam dana.31 U arapskom jeziku, petak je poznat još i kao jeumu-l-džumu'a, dan džemata ili okupljanja, jer se na taj dan svi ljudi iz zajednice okupljaju na jednom mjestu. Na sličan način, džuma-na- maz simboliziranatik, jer jenatiksedmi imam, koji u sebi sadrži svih šest prethodnih razina.32 Prije nego što dođe na tu poziciju,natikprvo prolazi nivoemustedžiba, me'zuna, da'ija, hudždžataitd., dok u konačnici ne dođe do statusa poslanika.33

Natiksu gospodari objave (tenzil), koji prenose svjetlo Univerzalne Duše u fizičkom obliku, tojest u obliku parabola i simbola Časne Knjige. Ali, svakinatikimavasi, nasljednika, koji započinje imamsku lozu. Ovi imami su od- govorni zate'vil, duhovno tumačenje ovih parabola i simbola i njihovo vra- ćanje u primordijalni oblik, a to je čisto svjetlo. Stoga, Husrev pojašnjava, kada Allah, dž.š., govori o poslanicima u 25. ajetu sure El-Fatir, on govori u množini. To je zbog toga štote'vil, egzoteričko tumačenje, može poprimiti različita obličja. Međutim, kada On govori u istom ajetu o imamima, gos- podarimate'vila, nazivajući ih Knjigom-Svjetionikom, upotrebljava jedninu imenice. To je zbog toga što su sve objave u jednini, bez obzira na raznovr-

njenje po odlasku na miradž, on upoznaje Univerzalnu dušu direktno, a ne putem posrednika; Vedžhu-d-din, str. 138.

28. Rekat je dio namaza, muslimanske molitve, koja podrazumijeva pregibanje torza, nakon čega slijede dvije sedžde.
29. Nasir Husrev, Vedžhu-d-din, str. 169-170.
30. Ibid., str. 171-172.
31. Ibid., str. 64. U 16. redu, riječ imam čitajte kao pejgamber.
32. Ibid., str. 186-188.
33. Ibid., str. 186-187.

Shafique N. Virani                                                                                                                           

snost njihovog izraza.34 Ademov, a.s.,vasibio je njegov sin Šit, Nuhov na- sljednik je bio Šem, Ibrahimov nasljednik je bio Ismail, Musaov je bio Harun, Isaov je bio Simun Petar i Muhammedov, a.s., nasljednik bio je Alija, r.a.35

Svaki poslanik,vasii imam ima dvanaesthudždžatakoji se ponekad nazivaju ihudždžatidana. Jedan od dvanaest poslanikovihhudždžatajeste njegov nasljednik,vasi, jedan odvasijevihdvanaesthudždžatajeste imam, od imamovih dvanaesthudždžatajedan je njegov budući nasljednik.36 Na ovaj način Husrev tumači Poslanikov, a.s., hadis: „Mjesec ramazan je jedno od Allahovih lijepih imena.“ Pošto su poslanici,evsija'(množina odvasi)i imami u vjerskoj hijerarhiji „imena Božija“, tojest oni putem kojih se Allah., dž.š., ukazuje, isto tako i mjesec ramazan mora da se odnosi na neku vrstu hijerarhije.37 Riječšehr(mjesec) znači još i slava, što ukazuje na to da je ova hijerarhija dobro poznata Allahu, dž.š. U Kur'anu stoji:

Mjesec ramazan je taj u kome Kur'an spušten je kao Uputa za ljude, kao jasno znamenje Upute i onoga što razdjelnik je.(El-Bekare, 185)

Prema tome, ova hijerarhija jeste ona u kojoj je objavljen Kur'an i koja

otklanja nejasnoću kur'anskih parabola. Dakle, on nije ništa drugo dolivasi, gospodarte'vila. Stoga,asasilivasiima istu poziciju među dvanaesthudždžatakao mjesec ramazan među dvanaest mjeseci.38

U svom krugu,natikodređuje po jedanhadd, odnosnoasas, koji je temelj ezoteričke interpretacije.Asas, potom, određuje sedamhaddova, tojestsedam imama, koji će biti gospodari manjeg kruga. Svaki imam određuje jednog imama, koji će biti njegov nasljednik.39 Imami nasljeđuju jedan drugoga kao

34. Ibid., str. 64. Treba imati na umu Husrevovo razumijevanje riječi imam, koja je opisana u tekstu u vezi s te'vilom kur'anskog ajeta (17:71). Voker, Rani filozofski šiizam, str. 115.
35. Nasir Husrev, Vedžhu-d-din, str. 64. Korbin, Ciklično vrijeme i ismailijska gnoza, str. 184.
36. Nasir Husrev, Vedžhu-d-din, str. 251-252. Ibn Havšab 'Mensur El-Jemen', u svojoj knjizi Kitab er-rušd ve-l-hidaje općenito spominje dvanaest pomoćnika natika kao nakibi, iako on napominje da je vasi poslanikov hudždžat. Dvanaest pomoćnika natika pozivaju ljude da slijede egzoteričko učenje Poslanika, a.s., dok dvanaest hudždžata mutim imama pozivaju čovječanstvo da slijede njegove ezoteričke dok- trine. Vidi Ibn Havšab, Kitab er-rušd ve-l-hidaje, preveo V. Ivanov, 2. revidirano izdanje, Učenje o ranom perzijskom ismailizmu, Bombaj, 1955. godine, str. 33-46. Isti tekst se, također, odnosi na prelasku hudždžata na razinu imama. Nasir Husrev, Hvan el-ihvan, str 244, u kojem je riječ nakib upotrijebljena na sličan način.
37. U vezi s ovim, vidi El-Muejjed fi-d-din eš-Širazi, el-medžalis el-muejjedijje, str. 202.
38. Nasir Husrev, Vedžhu-d-din, str. 253-254. Nasir Husrev nudi interesantan, iako po- malo enigmatičan, primjer u svom tumačenju kur'anske priče o Jusufu. Vidi, Nasir Husrev, Vedžhu-d-din, str. 184-185, 252. Džafer b. Mensur el-Jemen, El-Alim ve-l- gulam, uredio i preveo Džejms Vinston Moris, Učitelj i učenik, London, 2001. godi- ne, str. 32.
39. Nasir Husrev, Vedžhu-d-din, str. 326-327.

                                                DANI STVARANJA PREMA MIŠLJENJU NASIRA HUSREVA

što dani u sedmici slijede jedan poslije drugog. Kao što dan ima dvadeset i četiri sata, tako imami imaju dvadeset i četirihudždžata. Dvanaest njih jesuhudždžatidana, i oni predstavljaju egzoterički svijet, odnosnozahir, dok drugih dvanaest suhudždžatinoći, i oni predstavljaju ezoterički svijet,batin.40 Imam raspoređuje dvanaesthudždžatadana na dvanaest klima, koje su među ismailijjama poznate kao otoci (džezire).41 I upravo se putem ovih dvanaesthudždžataprenosi svjetlotevhida, Allahovog jedinstva, do svih kra- jeva svijeta.42 Svaki od ovih dvanaesthudždžataima tridesetda'ija, kao što i svaki mjesec ima trideset dana.43 Husrev, također, razlikuje posebnu klasu četirihudždžatakoji se nikada ne odvajaju od imama. Ljudi moraju proći kroz ovehudždžatekako bi prihvatili imamovu riječ, baš kao što hodočasnici koji izgaraju u želji da dođu do svetog mjesta Ka'be moraju proći kroz jedan od njenihmikata, ulaza, i obućiihram, hodočasničke ogrtače koji simbolizi- raju stupanje u stanje skrušenosti.44

Prije dolaska sedmog kruga, na čelu ska'imom, dolazilahikilika'imov

hudždžat.45 Ovo je jako bitno, pošto je imamovhudždžatobično i njegov savremenik. Međutim,ka'imov hudždžatje predznak Sabbata. Za kur'anski ajet:Noć Moći bolja je od hiljadu mjeseci(El-Kadr, 3),tvrdi se da se odnosi na njega i ukazuje na to da je njegovo znanje veće od znanja hiljadu imama, iako svi oni zajedno čine jednu razinu.46 Izgleda da Husrev smatra nasljedni- keka'imanjegovimhalifama, i on daje posebnu razinu ovoj funkciji.47 Dakle, on pojašnjava da se Muhammedov, a.s., krug sastoji od dva dijela:evlija,

40     Ibid., str. 225, 252, 259-260.

41     Ibid., str. 229, 275.

1. 42. Ibid., str. 331.
   43. Ibid., 178. Bajard Dodž, Fatimidska hijerarhija i egzegeza, Muslimanski svijet, 50 (1960. godine), str. 133, spominje da svaki hudždžat džezire ima trideset nakiba, svaki od njih ima dvadeset i četiri da'ija – dvanaest noćnih i dvanaest dnevnih. Nažalost, nije nevadeno mjesto gdje se ova informacija može pronaći.
   44. Nasir Husrev, Vedžhu-d-din, str. 264. Ibn Havšab, također, spominje ”četiri svete svjetiljke”, citirajući kur'anski ajet:Broj mjeseci u Allaha dvanaest mjeseci iznosi – tako je u Allahovoj Knjizi – i to onda kada Nebesa i Zemlju stvori, a među njima su sveta mjeseca četiri: to je valjano vjerovanje...(Et-Tevba, 36). Vidi: Ibn Havšab, Kitab er-rušd ve-l-hidaje, str. 47. Neobično je ovo poređenje s četiri mikata, a ne s pet. El-Kadi en-Nu'man spominje njih pet, prema predaji od Imama es-Sadika. Vidi El-Kadi Ebu Hanife en-Nu'man b. Muhammed, Dahaim el-islam, urednik Asaf

A.A. Fejzi, Kairo, 1951-1961. godine, str. 297. El-Kadi Ebu Hanife en-Nu'man b. Muhammed, Te'vil ed-Dahaim, urednik Muhammed Hasan el-Adžemi, Kairo, 1967- 1969. godine,

1. 45. Nasir Husrev, Vedžhu-d-din, str. 261.
   46. Ibid., str. 176, 261.
   47. Ibid., str.153, 176.

Shafique N. Virani                                                                                                                           

odnosno imama, ihalifa.48 Istovremeno, on aludira na sedmog imama, Mu- hammeda b. Isma'ila, koji ima razinukijama, iako se ime ovog posljednjeg imama ne spominje izravno.49

Prijesto, spomenut u dobro poznatom kur'anskom ajetu:Vaš Goospodar je Allah Koji Nebesa i Zemlju u šest dana stvorio je, a zatim na al-Arš zapo- sjede...(El-'Araf, 54) on tumači kao simbolka'ima, koji je, ustvari, Allahov, dž.š., Arš. Allahovo zasjedanje na Svom prijestolu jeste ispunjenjeka'imu-l- kijama, koji nastupa nakon što prođe šest dana. U tom smislu Allah, dž.š., kaže:U koga će vlast biti toga dana? U Allaha Jedinoga i Pobjedonosnoga.(El-Mu'min, 16).50

Prema mišljenju Nasira Husreva, svijet je rezultat aktivnosti Univerzal- ne Duše, čija je jedina svrha rađanje savršenog djeteta,ka'imu-l-kijama.51 Kur'an opisuje šest faza čovjekovog stvaranja:

Iz ekstrakta gline Mi smo čovjeka stvorili,

Zatim smo ga kao kaplju na sigurno mjesto položili, Potom smo kaplju u zakvačak pretvorili,

te smo od toga zakvačka grudvu mesa stvorili, pa smo od grudve kosti stvorili,

onda smo te kosti mesom odjenuli,

potom smo ga kao novo biće sazdali – zato slava Allahu neka je, Stvori- telju Koji je najbolji.(El-Mu'minun, 12-14)

Ovih šest faza nalikuju na šestnatika,koji prethode dolaskuka'ima, a to

je ”novo stvorenje”, odnosnonatikkoji slijedi svoje prethodnike, ali koji se razlikuje od njih u svojoj najavi Velikog oživljenja.52 Kada se mujezin okrene prema kibli da bi proučio ezan, to je simbolnatikovogokupljanja čovječanstva pred Gospodarem Sudnjeg dana, koji predstavlja kiblu.53 Popodnevni namaz predstavljaasas. On nastupa kada je sjena jednaka stvarnoj dužini stvari, što ukazuje na jednakost egzoteričkog i ezoteričkog (zahira i batina) za vrijemeasasa. Jenjavanje sunca na kraju ovog vremenskog raspona predstavlja bu- đenjenatikovog zahira, kraj krugaasasai skori dolazakka'ima.54Ka'ima sepredstavlja i vitr-namazom, koji se klanja kasno u noći, nakon što se završe svi

1. 48. Ibid., str. 248, čitaj hulefa' umjesto halkan, prema varijanti iz rukopisa A.
   49. Ibid., str. 104-105, Ebu Ja'kub es-Sidžistani spominje sličnu doktrinu u svom neo- bjavljenom djelu Kitab el-mekalid, vidi: Voker, Rani filozofski šiizam, str. 140.
   50. Nasir Husrev, Džamiu'-l-hikmetejn, str. 165.
   51. Nasir Husrev, Vedžhu-d-din, str. 97. Također, vidi Korbin, Ciklično vrijeme i isma- ilijska gnoza, str. 99-100, 113.
   52. Nasir Husrev, Vedžhu-d-din, str. 256. Ovaj simbolizam je odjeknuo i kod Ebu Ja'kuba es-Sidžistanija. Vidi: Voker, Rani filozofski šiizam, str. 141. Sami Nakib Makrame, Doktrina ismailija, Bejrut, 1972. godine, str. 31-34.
   53. Nasir Husrev, Vedžhu-d-din, str. 148-149.
   54. Ibid., str. 172.

                                                DANI STVARANJA PREMA MIŠLJENJU NASIRA HUSREVA

drugi namazi. Ovo simboliše Sudnji dan, kada ljudi neće veličati fizičkehaddo-ve, osimka'ima.55 Tumačeći poznati Poslanikov, a.s., hadis: „Dobrota je uple- tena u konjsku grivu do Dana sudnjega“, Nasir Husrev pojašnjava da seda'va, okupljanje čovječanstva, neće odvajati odhudždžata, koje simboliziraju konji, i da'ija, koje simboliziraju njihove grive, sve do pojaveka'ima.56 Vitr-namaz se sastoji od tri dijela ili rekata, što ukazuje na to daka'imima tri razine: razinu poslanstva (nubuvve), razinu nasljeđivanja (vesaje) i razinu oživljenja (kija- me). Činjenica da se treći rekat obavlja odvojeno od druga dva ukazuje na to daka'imima razinu koju ninatikniasasnemaju.57 Pojašnjavajući razliku u razinama među sedam dana, ili gospodara krugova, Nasir Husrev aludira na kur'ansko spominjanje sedam nebesa. On kaže da su planete58 koje su vidljive golim okom: Saturn, Jupiter, Mars, Venera, Merkur i Mjesec, slične, jer sve imaju svjetlo. Međutim, samo sedma planeta, sunce, ima i svjetlo i toplotu. Pored toga, u prisustvu sunca svih drugih šest planeta iščezne. Takvo mjesto imaka'immeđu drugimnaticima.59

Ka'imase predstavlja i'idu-l-adhaom, kurban-bajramom,60 kao i bajram-

namazom.61 On je gospodar dva svijeta, kao unutarnje značenje Božije obja- ve koja mu je došla i on izbavlja vjernike iz noćne more džahilijjeta, otkriva skrivene simbole i pojašnjava ih. Činjenica da se fraza ”Allah je najveći” uči pet puta prije bajram-namaza ukazuje na to da vjernici tokom krugaka'imaprimaju blagodat direktno od pet duhovnihhaddova, Univerzalnog intelek- ta, Univerzalne duše,džedda, fetha i hajala.62 Izgovaranja ”Allahu ekber” prije bajram-namaza tumači se na način da će božansko jedinstvo i veličina biti otkriveni ljudima posredstvomka'ima.63

Ka'imdolazi iz reda potomakaasasa64 i predstavlja vrhunac i svrhu stva- ranja. Zbog njega Univerzalna duša postiže ispunjenje i dostiže razinu Uni- verzalnog intelekta, sve do konačnog uništenja fizičkog svijeta.65 Ka'im je spojio dva duhovnahaddatako da među nema nikakvog odvajanja.

1. 55. Ibid., str. 176
   56. Ibid., str. 276
   57. Ibid., str. 176
   58. Riječ planet, naravno, ne upotrebljava se ovdje u svom tradicionalnom značenju, a ni u modernom smislu.
   59. Nasir Husrev, Vedžhu-d-din, str. 245, Džamiu'-l-hikmetejn, str. 111-112.
   60. Nasir Husrev, Vedžhu-d-din, str. 192.
   61. Ibid., str.152.
   62. Ibid., str. 193.
   63. Ibid., str. 192-193.
   64. Ibid., str. 176.
   65. Ibid., str. 177, Nasir Husrev, Ravšainama, str. 81, Šest poglavlja ili Šiš fasl također poznat i kao Ravšainama, str. 40.