Mehdi Azaryazdi:Otac književnosti iranske djece i tinejdžera

Mehdi Azaryazdi bio je istaknuti i jedan od najuspješnijih suvremenih pisaca za djecu i tinejdžere. Uvijek je živio u tajanstvenom i živahnom dječjem svijetu i najveće zadovoljstvo nalazio u čitanju.

 

Tko je bio Mehdi Azaryazdi?

 

Mehdi je rođen 1922. godine nove ere u četvrti Khorramshah u predgrađu grada Yazda. Kao što sugerira njegovo prezime, njegovi su preci bili Zoroastrijanci. Mehdijev otac bio je poljoprivrednik i Mehdi se, kao i mnogi njegovi vršnjaci, odmalena bavio zemljoradnjom uz oca. U mladosti je radio kao zidar, a neko vrijeme radio je iu radionici za izradu čarapa. Nakon nekog vremena, vlasnik ove radionice odlučio je osnovati knjižaru u Yazdu. Mehdi je bio jedan od onih koji su izabrani da rade u toj knjižari. Ovaj događaj bio je početak ulaska Mehdija Azaryazdija u svijet knjige i književnosti.

 

Nakon što je neko vrijeme radio u toj knjižari, Azaryazdi je otišao u Teheran i zaposlio se u jednoj tiskari. Upravo u toj tiskari došao je na ideju da stare perzijske priče prepiše jednostavnim jezikom i da priče budu razumljive djeci. Ta je odluka dovela do rođenja prvog sveska knjige “Dobre priče za dobru djecu”. Nakon povratnih informacija koje je dobio za ovu knjigu, nastavio je s radom i uspio je napisati još sedam tomova “Dobrih priča za dobru djecu” i 10 tomova “Novih priča iz starih knjiga”. Također je napisao oko 30 drugih knjiga, uključujući “Mathnavi za djecu”, “Udžbenik šaha”, “Udžbenik fotografije” i “Jednostavne priče”.

 

Ova iranska spisateljica nikada se nije ženila i nikada nije radila u državnoj službi. Azaryazdi je sve svoje vrijeme posvetio čitanju i pisanju. Preminuo je 2009. u 87. godini života u Teheranu, a pokopan je u rodnom gradu Yazdu.

 

Značajke Azaryazdijevih djela

 

Većina djela ovog iranskog autora bila su prepisivanja starih perzijskih djela i pripovijesti o životima drevnih ličnosti. Na primjer, osam tomova “Dobrih priča za dobru djecu” uključuje priče “Kalila i Demna” (perzijski prijevod knjige Pañcatantra na sanskrtu), “Marzbannameh”, “Sandbadnameh i Qabusnameh”, Rumijev “Masnavi Manavi”, “The Kur'an časni”, “Golestan” i “Život 14 nepogrešivih”. Ovaj set je preveden na španjolski, armenski, kineski i ruski jezik.

 

Komplet “Dobre priče za dobru djecu” treba smatrati najtiskanijom knjigom za djecu i tinejdžere u Iranu. Ovaj skup je pretisnut više od 60 puta. Ponovno napisane priče u ovom kompletu također su korištene za stvaranje brojnih djela za djecu i tinejdžere, uključujući istoimenu animiranu seriju od 26 epizoda.

 

Tehnički, Azaryazdijeva je proza ​​vrlo jednostavna. U svojim knjigama autor se ne pojavljuje kao odrasla osoba koja svoj jezik čini djetinjastim, već kao dijete pripovjedač koji govori u ime svojih vršnjaka. Azaryazdijev način prepričavanja priča bio je njegov vlastiti. Pažnju je poklanjao moralnim i odgojnim aspektima pripovijesti, tako da njegove knjige nisu bile samo izvor zabave za djecu i mlade, već su ih odgajale i pokazivale im pravi put.

 

Azaryazdi se može smatrati prvim iranskim piscem koji je pokušao prepisati staroperzijska djela za djecu i tinejdžere. Ovaj je autor svima dokazao ljepotu i učinkovitost iranske književne baštine u razdoblju kada se pojavio moderni pokret u perzijskoj književnosti i poeziji i ustvrdio da drevna književna djela više nisu kompatibilna s modernim vremenima. Ova nezamjenjiva Azaryazdijeva služba dovoljna je da njegovo ime ostane svijetlo i vječno na zvjezdanom nebu perzijske književnosti.

 

Nacionalne i međunarodne nagrade i značke

 

Azaryazdi je 1964. godine nakon što je napisao knjigu "Dobre priče za dobru djecu" odlikovao UNESCO. Također je višestruko nagrađivan kao priznanje za svoja djela, uključujući tri značke za najbolju knjigu godine od strane “Vijeća za dječju knjigu”.

 

Mehdi Azaryazdi poznat je kao "otac iranske dječje i tinejdžerske književnosti". Godine 2023. “Iransko pripovijedanje” upisano je na popis nematerijalne nacionalne baštine Irana u znak sjećanja na Mehdija Azaryazdija, na ceremoniji održanoj u njegovom domu. Također, dan njegove smrti (8. srpnja) u Iranu je nazvan “Nacionalnim danom dječje i tinejdžerske književnosti”.

 

 

 

 

 

Azaryazdi se može smatrati prvim iranskim piscem koji je pokušao prepisati drevna perzijska djela za djecu i tinejdere